DANI HRVATSKIH SVETACA I BLAŽENIKA (3. DAN – DAN BL. GRACIJA IZ MULA)

DANI HRVATSKIH SVETACA I BLAŽENIKA   (3. DAN – DAN BL. GRACIJA IZ MULA)

DANI HRVATSKIH SVETACA I BLAŽENIKA (3. DAN – DAN BL. GRACIJA IZ MULA)

Prigodnim uvodnim programom te misnim slavljem u čast bl. Gracija iz Mula koje je predvodio župnik župe sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama mr. sc. Robert Šreter, dramsko-scenskom igrom posvećenom bl. Graciji iz Mula te radionicama za djecu s temom hrvatskih svetaca i blaženika, u subotu 25. svibnja 2019. održan je program trećega dana 11. Dana hrvatskih svetaca i blaženika.

Nakon uvodnih pozdrava župnika križevačke župe sv. Ane Stjepana Sovičeka,

pretprogram posvećen bl. Graciji izveli su članovi Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809.  

Slijedilo je misno slavlje koje je predslavio promicatelj blaženikova štovanja šestinski župnik mr. sc. Robert Šreter. U propovijedi je pripovijedao o tome da su kršćani najprogonjeniji na svijetu. Pitao je zašto svijet ne prihvaća Krista iako je on govorio sve lijepo, o Bogu koji nas ljubi i koji nam sve daje. Zato, odgovorio je, što je Sotoni stalo da ljudi ne prihvate Božju ljubav. Propovjednik je podsjetio na Kristove riječi da će progoni zbog njega trajati do kraja ljudske povijesti, ali i da nam je Krist poručio: Ne bojte se! Ja sam s vama do svršetka svijeta! „Sve to znači da nam Isus garantira svoju prisutnost, ostaje s nama bez obzira na poteškoće. Zbog toga se okupljamo oko Kristova stola, zato euharistija mora biti središte kršćanskog života. Ona nam je izvor nade, snage, radosti, utjehe, optimizma“ – istaknuo je mr. Šreter. Pitao je kako je bl. Gracija iz Mula cijeli život mogao živjeti samo od kruha i povrća i odmah odgovorio da je blaženik to želio činiti kao znak zahvalnosti Bogu za dobročinstva. Podsjetio je na to da je središte njegova života bila euharistija koja je iznad svih pobožnosti. Naglasio je da Bog daje čuda onima koji u njih iskreno vjeruju. „Koliko mi vjerujemo u euharistijsko čudo, u to da se u pretvorbi susrećemo s Kristovim tijelom i krvlju? Bl. Gracija je u to vjerovao čitavim svojim bićem. Time se hranio, nadahnjivao. Zato su k njemu mnogi dolazili po pomoć, savjet. Ne zato što je bio učen, naprotiv, bio je bez titula, ribar pa pomorac, ali je u sebi imao Božjega duha. Zato je bl. Gracija mogao i čuda činiti, čuda su posljedica njegove vjere. No, čuda nisu rezervirana samo za svece, već i za male ljude, ali samo ako Bogu vjerujemo“ – rekao je mr. Šreter. Istaknuo je da se u Hrvatskoj danas ne može živjeti od stare kršćanske slave, već da se traži da se posvjedoči vjera. „Prvopričesnička i krizmanička slavlja meni su kao svećeniku dvije najteže mise u godini. Zato što ih drugu nedjelju u crkvi više neće biti oko 90 posto. Zar je to naša vjera? Kakva onda čuda možemo očekivati?“ – pitao je šestinski župnik i odmah odgovorio da možemo očekivati čuda ako povjerujemo Bogu. „Mi međutim radije tražimo Boga tamo gdje Boga nema“ –  naglasio je župnik Šreter i zaključio da je Isus došao k nama, da nam o tome svjedoče sveci, među njima svakako i bl. Gracija.         

Glazbeni obol misnome slavlju dao je mješoviti zbor „Trinitas“ župe Presvetog Trojstva iz Visokog.

Nakon mise Dramska družina „Ozana“ iz Visokog izvela je dramsko-scensku igru posvećenu bl. Graciji „Ribar – pustinjak – svetac“.

Tijekom jutra u križevački Hrvatski dom stiglo je više ekipa vjeroučenika koje su, pod pokroviteljstvom mjesečnika „Mali koncil – Mak“, tijekom jutra i prijepodneva sa svojim vjeroučiteljima stvarale dramske, glazbene i plesne izričaje na temu hrvatskih svetaca i blaženika. Njih je, kao i njihove voditelje, vjeroučitelje ili časne sestre pozdravio urednik „Maloga koncila“ Vojmil Žic te koordinatorica radionica Valentina Jurišić. U popodnevnim su satima djeca stvoreno pokazala u javnoj izvedbi. Sudjelovao je i pisac Neven Drozdek, predstavivši svoju knjigu „Sveci na malčice drugačiji način“. Kroz program je u ime organizatora vodila Tanja Baran. Udruzi za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“, križevačkim župama sv. Ane te BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina kao organizatorima suorganizacijski su se pridružile križevačke gradske ustanove: Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Glazbena škola Alberta Štrige i Gradski muzej.