U organizaciji Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Kri\u017eev\u010dana \u201eDr. Stjepan Kranj\u010di\u0107\u201d u Kri\u017eevcima je u subotu 25. listopada 2014. odr\u017ean prvi znanstveni skup \u201eHrvatska knji\u017eevnost kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a \u2013 pro\u0161lost i suvremenost\u201d. Na znanstvenom je skupu sudjelovalo 24 znanstvenika iz cijele Hrvatske.<\/p>\n
Sve\u010danost otvorenja zapo\u010dela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Kri\u017eev\u010dana \u201eDr. Stjepan Kranj\u010di\u0107\u201d dr. Tanje Baran<\/span><\/strong> koja je okupljenima predstavila Kri\u017eevce kao iznimno sna\u017eno vjersko sredi\u0161te jo\u0161 iz davnina te je ispripovijedala da su u Udruzi \u201eDr. Stjepan Kranj\u010di\u0107\u201d na ideju o odr\u017eavanju znanstvenoga skupa do\u0161li nakon \u0161to su objavili knjigu knji\u017eevnih radova dr. Kranj\u010di\u0107a \u201eZa\u0161to me pozvao Gospod?\u201d te nakon \u0161to ve\u0107 vi\u0161e godina redovito organiziraju dva natje\u010daja za kr\u0161\u0107ansku knji\u017eevnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga knji\u017eevnoga stvarala\u0161tva \u201eStjepan Kranj\u010di\u0107\u201d i Susret hrvatskoga dje\u010djega duhovnoga stvarala\u0161tva \u201eStjepan Kranj\u010di\u0107\u201d.<\/p>\n Uime Hrvatskih studija i kao predsjednik Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa govorio je prof. dr. Mario Gr\u010devi\u0107<\/strong><\/span> objasniv\u0161i da je cilj znanstvenoga skupa znanstveno analizirati i vrednovati zanemarenu hrvatsku knji\u017eevnost kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a te dati doprinos premo\u0161\u0107ivanju umjetno stvorenoga diskontinuiteta u hrvatskoj knji\u017eevnosti i kulturi op\u0107enito. Naglasio je da \u0107e radovi sa znanstvenoga skupa biti recenzirani i tiskani u \u010dasopisu \u201eKroatologija\u201d Hrvatskih studija tijekom 2015. godine, a da \u0107e sljede\u0107i znanstveni skup biti odr\u017ean za dvije godine.<\/p>\n Glavni urednik i v. d. direktora Glasa Koncila mons. Ivan Mikleni\u0107<\/strong><\/span> odr\u017eavanje znanstvenoga skupa nazvao je povijesnim trenutkom jer organizatori bijenalnim odr\u017eavanjem znanstvenoga skupa planiraju kontinuirano osvjetljavati knji\u017eevnost koja je dosad bila na marginama kulturnoga i knji\u017eevnoga interesa u Hrvatskoj. Podsjetio je i na mnogobrojne doprinose Glasa Koncila promociji hrvatske knji\u017eevnosti kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a u 51 godini postojanja lista.<\/p>\n Znanstvenom skupu nazo\u010dili su u ime civilnih vlasti kri\u017eeva\u010dki dogradona\u010delnik Tomislav Katanovi\u0107<\/strong><\/span>, a u ime crkvenih vlasti bjelovarsko-kri\u017eeva\u010dki biskup dr. Vjekoslav Huzjak<\/strong><\/span> te kri\u017eeva\u010dki \u017eupnici Stjepan Sovi\u010dek<\/strong> <\/span>i Dra\u017een Hladuvka<\/strong><\/span>.<\/p>\n Biskup Huzjak je u obra\u0107anju okupljenima istaknuo da se u na\u0161em dru\u0161tvo neprestano zanemaruje sve ono \u0161to je kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a. Podsjetio je na va\u017ene knji\u017eevne forme koje je knji\u017eevnosti darivala Crkva \u2013 na homilije, propovijedi, ali da se to, kao i cjelokupna knji\u017eevnost kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a, dosad premalo vrednovalo. \u201eHrvatska knji\u017eevnost kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a knji\u017eevnost je koja se nadahnjuje bo\u017eanskim i hrvatskom su dru\u0161tvu va\u017ene perspektive poput ovoga znanstvenog skupa jer bi \u010dovjek, kada bi se prepustio samo dnevno-politi\u010dkim i medijskom ponudama, brzo do\u0161ao u stanje letargije, mrtvila\u201d, naglasio je biskup Huzjak i zaklju\u010dio da Kri\u017eevci, koji nose naboj brojnog i raznolikog hrvatskoga stvarala\u0161tva, zaslu\u017euju biti gradom doma\u0107inom takve va\u017ene znanstvene i kulturolo\u0161ke inicijative.<\/p>\n Program znanstvenoga skupa bio je podijeljen u dvije sesije, u prvoj su tematizirana starija razdoblja hrvatske knji\u017eevnosti, a u drugoj 20. stolje\u0107e, s naglaskom na komunisti\u010dko razdoblje u kojem je ve\u0107ina katoli\u010dkih pisaca stvarala u skrovitosti svojih domova ili u emigraciji.<\/p>\n O temi \u201eLiturgijski jezik Katoli\u010dke Crkve i hrvatski knji\u017eevni jezik\u201d u prvoj je sesiji govorio Mario Gr\u010devi\u0107<\/span><\/strong>, Abrahamovu \u017ertva kao inicijalni mit u tri monoteisti\u010dke religije i njezine stoljetne ikonografske i narativne pretvorbe predstavila je Viktoria Frani\u0107 Tomi\u0107<\/strong><\/span>. Pavao Knezovi\u0107<\/strong><\/span> govorio je o sv. Jeronimu u hrvatskom latinitetu renesanse, a Marinko \u0160i\u0161ak<\/strong><\/span> dao je kr\u0161\u0107anske primjere u Gu\u010deti\u0107evu odgojnom nauku. Anela Mateljak Popi\u0107<\/strong><\/span> predstavila je doprinos franjevca \u0110ure Rapi\u0107a hrvatskoj propovijednoj knji\u017eevnosti 18. stolje\u0107a, a Goranka \u0160utalo<\/strong><\/span> govorila je o predod\u017ebama o Grcima u Kani\u017eli\u0107evoj teolo\u0161koj i crkvenohistorijskoj polemici Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780). Zatim je Kristina Jug<\/strong> <\/span>predstavila anonimne kajkavske dramske adaptacije s kraja 18. i po\u010detka 19. stolje\u0107a i njihov kr\u0161\u0107anski svjetonazor, Stjepan Razum<\/strong><\/span> je analizirao doprinos Hrvatskoga knji\u017eevnog dru\u0161tva sv. Jeronima hrvatskoj knji\u017eevnosti kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a, Hrvojka Mihanovi\u0107-Salopek<\/strong><\/span> interpretirala je duhovno pjesni\u0161tvo Velimira De\u017eeli\u0107a starijeg (povodom 150. obljetnice ro\u0111enja). Tema Mirjane Zvonkovi\u0107<\/strong><\/span> bila je \u201eVerba movent, exempla trahunt: don Nikola Batisti\u0107 i hrvatska pu\u010dka hagiografska knji\u017eevnost krajem 19. i po\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201d, a tema Seada Muhamedagi\u0107a<\/strong><\/span> \u201eDuhovnost \u2013 \u017eila kucavica poezije. (Ne)razvidnost duhovnosti u novijoj hrvatskoj lirici\u201d. Sanja Vuli\u0107<\/strong><\/span> govorila je o vjerskim temama u djelima hrvatskih knji\u017eevnika iz ma\u0111arskoga dijela Ba\u010dke, a Tanja Baran<\/strong><\/span> o kr\u0161\u0107anstvu i usmenoj knji\u017eevnosti kri\u017eeva\u010dkoga kraja.<\/p>\n U drugoj je sesiji Stjepan Lice<\/strong><\/span> govorio o djelu Side Ko\u0161uti\u0107 kao o knji\u017eevnosti svjetlosti. Anto Gavri\u0107<\/strong><\/span> predstavio je dominikanske likove kod hrvatskih knji\u017eevnica, a Zdravko Gavran<\/strong><\/span> Kupareove pripovijesti: od doga\u0111aja do (intuiranog) do\u017eivljaja i umjetni\u010dkog iskaza. Veronika Mila Popi\u0107<\/strong><\/span> govorila je o temi \u201eSestra Bernardina Horvat, milosrdnica: U sjenama povijesti\u201d, Jasna \u0160ego<\/strong><\/span> prikazala je egzistencijalne, duhovne i eshatolo\u0161ke obzore Viktora Vide, a Matilda Koli\u0107 Stani\u0107<\/strong><\/span> Luku Brajnovi\u0107a, knji\u017eevnika koji je zadu\u017eio hrvatsku kulturu.\u00a0Tema Ru\u017eice P\u0161ihistal<\/strong><\/span> bila je \u201eRije\u010d i \u0161utnja. Razgovori s Bogom u pjesni\u0161tvu Ton\u010dija Petrasova Marovi\u0107a\u201d, Stjepan Tomi\u0107<\/strong> <\/span>predstavio je Bajsi\u0107evu inovaciju u kratkoj pri\u010di. Vladimir Lon\u010darevi\u0107 <\/strong><\/span>dao je idejne vidike katoli\u010dke kritike Miroslava Krle\u017ee, \u017deljko Vegh<\/strong><\/span> je opisao sudbinu knjiga kr\u0161\u0107anske tematike u Gradskoj knji\u017enici u Zagrebu u doba komunizma, dok je Boris Beck<\/strong><\/span> analizirao stilske osobine pjesni\u0161tva \u010cede Antoli\u0107a, uz nazo\u010dnost analiziranoga autora.<\/p>\n Znanstveni skup odr\u017ean je uz potporu Ministarstva kulture RH, Grada Kri\u017eevaca i Radnika d. o. o.<\/p>\n Plakat<\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U organizaciji Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Kri\u017eev\u010dana \u201eDr. Stjepan Kranj\u010di\u0107\u201d u Kri\u017eevcima je u subotu 25. listopada 2014. odr\u017ean prvi znanstveni skup \u201eHrvatska knji\u017eevnost kr\u0161\u0107anskoga nadahnu\u0107a \u2013 pro\u0161lost i suvremenost\u201d. Na znanstvenom je skupu sudjelovalo 24 znanstvenika iz cijele Hrvatske.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[27,19],"tags":[],"class_list":["post-1372","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-27","category-znanstveni-skupovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1372"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4057,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1372\/revisions\/4057"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Prva sesija<\/span><\/h2>\n
Druga\u00a0sesija<\/span><\/h2>\n
Prilozi<\/span><\/h2>\n
\nPozivnica<\/a>
\nProgram
\n<\/a>Logo<\/a><\/p>\n\n