{"id":1936,"date":"2011-09-05T11:14:48","date_gmt":"2011-09-05T11:14:48","guid":{"rendered":"https:\/\/udrugadrstjepankranjcic.wordpress.com\/?p=1936"},"modified":"2011-09-05T11:14:48","modified_gmt":"2011-09-05T11:14:48","slug":"mons-miklenic-sv-marko-krizevcanin-i-hrvatska-pred-europskom-unijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kranjcic.hr\/?p=1936","title":{"rendered":"MONS. MIKLENI\u0106: SV. MARKO KRI\u017dEV\u010cANIN I HRVATSKA PRED EUROPSKOM UNIJOM"},"content":{"rendered":"

U sklopu dana sv. Marka Kri\u017eev\u010danina u Hrvatskom je domu u Kri\u017eevcima u ponedjeljak 5. rujna 2011. glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Mikleni\u0107<\/span><\/strong> odr\u017eao predavanje \u201eSveti Marko Kri\u017eev\u010danin i Hrvatska pred Europskom unijom\u201d.<\/p>\n

Uvodno je mons. Mikleni\u0107 rekao da je u Glasu Koncila jo\u0161 2005., prije po\u010detaka pregovora Hrvatske s Europskom unijom, neformalno predlo\u017eeno da sv. Marko bude nebeski za\u0161titnik i zagovornik hrvatskoga puta u europske integracije. Zatim je okupljenima protuma\u010dio \u0161to je to Europska unija, koje su njezine prednosti, a koji nedostaci i \u0161to su prednosti i nedostaci te institucije za Hrvatsku.<\/p>\n

Europsku uniju kao nadnacionalnu zajednicu dr\u017eava u kojoj je danas 27 zemalja, u kojoj \u017eivi oko 5 milijardi stanovnika i u kojoj je slu\u017ebeno 20 jezika, idejno su oblikovali katolici Francuzi Robert Schuman i Jean Monnet, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide De Gasperi. Mons. Mikleni\u0107 je istaknuo da ta institucija pati od duboke krize vrednota, da je u njoj upitna demokrati\u010dnost i jednakopravnost (male dr\u017eave u EU parlamentu imanju najmanje 6 zastupnika, a velike najvi\u0161e njih 96), da su u njoj prezamr\u0161eni pravni propisi (pravni poredak EU je ispisan na oko 170 tisu\u0107a stranica teksta, a hrvatski saborski zastupnici je usvajaju iako je nisu pro\u010ditali jer to niti nije mogu\u0107e) te da je u slu\u017ebi krupnoga kapitala i da dovodi do rastakanja dr\u017eavnosti \u010dlanica. Mons. Mikleni\u0107 je rekao da Europska unija nema ustav jer ga gra\u0111ani pojednih dr\u017eava ne bi prihvatili pa je napravljen Lisabonski ugovor prema kojem zemlje \u010dlanice gube mnoga obilje\u017eja vlastite dr\u017eavnosti.<\/p>\n

\u0160to se odnosa Hrvatske s EU-om ti\u010de, mons. Mikleni\u0107 je naglasio da Hrvatska nema alternative ulasku u EU, \u0161to je u startu bila prednost za drugu stranu u pregovorima kojih, rekao je predava\u010d, niti nije bilo jer je Hrvatska mogla samo uzeti ili ostaviti ono \u0161to joj je Europska unija u tzv. pregovorima nametala. Pregovaralo se tek o proizvodnim kvotama, a prema dogovorenom Hrvatska \u0107e morati proizvoditi manje \u0161e\u0107era nego \u0161to proizvodi danas, a ograni\u010den joj je i razvoj vinogradarstva i maslinarstva. Kao prednosti ulaska Hrvatske u EU mons. Mikleni\u0107 je naveo u prvoj fazi odljepljivanje od Balkana, po\u0161tivanje slobode Crkve i vjerskih zajednica, konkurentnost hrvatskih stru\u010dnjaka i proizvoda na cijelom EU tr\u017ei\u0161tu, mogu\u0107nost putovanja bez putovnice i mogu\u0107nost kupovanja nekretnina na podru\u010dju cijele Europske unije. Najve\u0107a je dobit za Hrvatsku ta \u0161to \u0107e u Europskoj uniji morati postati pravna dr\u017eava u punom smislu te rije\u010di \u2013 naglasio je mons. Mikleni\u0107.<\/p>\n

O svemu se tome va\u017eno dobro informirati, rekao je predava\u010d, no u Hrvatskoj su sadr\u017eaji pregovora obavijeni velom tajne, Lisabonski ugovor nije preveden na hrvatski jezik, a politi\u010dari su namjestili ustav prema kojem manjina od 25 posto bira\u010da plus jedan glas mo\u017ee nametnuti svoj stav o pristupu u EU.<\/p>\n

U drugom dijelu predavanja mons. Mikleni\u0107 je kazao da pape vide Hrvatsku u Europskoj unijom kako bi svojom \u017eivom vjerom pridonosili specifi\u010dnom \u017eivljenje katoli\u010dke vjere i \u0161irenju kraljevstva Bo\u017ejega u vremenima kada se Europa formalno odri\u010de svojih kr\u0161\u0107anskih korijena. Pojasnio je da u toj specifi\u010dnoj zada\u0107i Hrvatima uzor itekako mo\u017ee biti jedinstveni osvije\u0161teni Hrvat i Europljanin sv. Marko Kri\u017eev\u010danin koji se svjestan svojega porijekla u rimskom Germanikumu<\/em> gdje je studirao potpisao kao Croata \u2013 Hrvat, a da je u isto vrijeme odli\u010dno sura\u0111ivao s drugim narodima pa je i glavu zbog vjernosti Crkvi 7. rujna 1619. izgubio u slova\u010dkim Ko\u0161icama s isusovcima Poljakom i Mad\u017earom. Detaljno je mons. Mikleni\u0107 obrazlo\u017eio za\u0161to nam sv. Marko mo\u017ee biti zagovornik identiteta i uzor u promicanju pravih vrednota jer je vlastitim \u017eivotom dragocjeni primjer kako se u Europi \u010duva katoli\u010dki i hrvatski nacionalni identitet.<\/p>\n

Mons. Mikleni\u0107a je, uz nazo\u010dnost kri\u017eeva\u010dkoga gradona\u010delnika Branka Hrga<\/span><\/strong>, uvodno pozdravio dosada\u0161nji kri\u017eeva\u010dki \u017eupnik Kre\u0161imir \u017dini\u0107<\/span><\/strong>, a u glazbenom je dijelu nastupio zbor mladih \u201eCrisinus\u201d.<\/p>\n

Predavanje je organizirala Udruga za promicanje znamenitih Kri\u017eev\u010dana \u201eDr. Stjepan Kranj\u010di\u0107\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U sklopu dana sv. Marka Kri\u017eev\u010danina u Hrvatskom je domu u Kri\u017eevcima u ponedjeljak 5. rujna 2011. glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Mikleni\u0107 odr\u017eao predavanje \u201eSveti Marko Kri\u017eev\u010danin i Hrvatska pred Europskom unijom\u201d.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[24,16],"tags":[],"class_list":["post-1936","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-24","category-sveti-marko-krizevcanin"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1936","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1936"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1936\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1936"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1936"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1936"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}