{"id":2220,"date":"2009-10-03T21:04:29","date_gmt":"2009-10-03T21:04:29","guid":{"rendered":"https:\/\/udrugadrstjepankranjcic.wordpress.com\/?p=2220"},"modified":"2016-10-29T20:15:59","modified_gmt":"2016-10-29T20:15:59","slug":"svecanosti-obiljezavanja-90-obljetnice-rodenja-i-20-godisnjice-smrti-biskupa-mije-skvorca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kranjcic.hr\/?p=2220","title":{"rendered":"SVE\u010cANOSTI OBILJE\u017dAVANJA 90. OBLJETNICE RO\u0110ENJA I 20. GODI\u0160NJICE SMRTI BISKUPA MIJE \u0160KVORCA"},"content":{"rendered":"

Euharistijskim slavljem te otvorenjem izlo\u017ebe \u201ePortreti velikana vjere” Marice Jal\u0161ovec<\/strong>, ro\u0111ene \u0160kvorc u petak 2. listopada te cjelodnevnim znanstvenim skupom \u201e\u017divot i djelo biskupa Mije \u0160kvorca” u subotu 3. listopada, u Kri\u017eevcima su sve\u010dano spomenute 90. obljetnica ro\u0111enja i 20. godi\u0161njica smrti pomo\u0107noga zagreba\u010dkog biskupa Mije \u0160kvorca<\/strong>.<\/span><\/p>\n

Program dvodnevnoga sje\u0107anja na vrhunskoga katoli\u010dkog intelektualca 20. stolje\u0107a porijeklom iz kri\u017eeva\u010dkoga kraja pod pokroviteljstvom Grada Kri\u017eevci priredili su Udruga za promicanje znamenitih Kri\u017eev\u010dana \u201eDr. Stjepan Kranj\u010di\u0107”, Filozofski fakultet Dru\u017ebe Isusove, Dru\u0161tvo za povjesnicu Zagreba\u010dke nadbiskupije \u201eTkal\u010di\u0107” i Povijesno dru\u0161tvo Kri\u017eevci.<\/span><\/p>\n

Misno slavlje<\/span><\/h4>\n

Spomen-misu za biskupa \u0160kvorca u \u017eupnoj crkvi sv. Ane, u koncelebraciji s desetak sve\u0107enika, predvodio je pomo\u0107ni zagreba\u010dki biskup Valentin Pozai\u0107<\/strong>, i sam pripadnik Dru\u017ebe Isusove, kao \u0161to je to bio i biskup \u0160kvorc. Okupljene je na po\u010detku sve\u010danosti pozdravio doma\u0107i \u017eupnik Kre\u0161imir \u017dini\u0107<\/strong> podsje\u0107aju\u0107i na klju\u010dne trenutke \u017eivota i djelovanja biskupa \u0160kvorca.<\/span><\/p>\n

U propovijedi je biskup Pozai\u0107 biskupa \u0160kvorca, svojega nekada\u0161njeg profesora, nazvao vidljivim an\u0111elom \u010duvarom koji je kao sve\u0107enik, redovnik i biskup bio zanosni glasnik evan\u0111elja \u017eivota i radosti, istine i pravednosti, napora i zalaganja, slobode i odgovornosti. Podsjetio je da su ga mnogi zvali Mi\u0161ko, a da je on mnogima bio kao drvo \u017eivota na kojem je blistalo silno \u0161arenilo darova Duha Svetoga. Kazao je da pokojnoga biskupa \u010dak ni iskustvo terora komunisti\u010dkoga poku\u0161aja porobljavanja ljudske du\u0161e i slobode, ni progon ni zatvor Stare Gradi\u0161ke kroz koje je morao pro\u0107i, nisu obeshrabrili. \u201eUpoznav\u0161i Isusa i njegov sveti kri\u017e i slavno uskrsnu\u0107e, ponudio je Isusu cijelo svoje bi\u0107e, cijelu svoju osobu, spremnost na \u017ertve ve\u0107e cijene i ve\u0107e vrijednosti”, rekao je biskup Pozai\u0107 navode\u0107i i dijelove iz osebujne knjige biskupa \u0160kvorca \u201eMolitva svake du\u0161e”.<\/span><\/p>\n

Govorio je i o \u0160kvor\u010devu poznavanju akrobacija intelektualnih dvojbi i skepsi, nehaja i lijenosti nekih ljudi njegova vremena te da se pokojni biskup s takvima hvatao u ko\u0161tac, od rasprave s marksistima do velebno napisanoga djela \u201eVjera i nevjera”. Na kraju je propovijedi biskup Pozai\u0107 biskupa \u0160kvorca nazvao naro\u010ditim Bo\u017ejim darom na\u0161em vremenu te je dvodnevno kri\u017eeva\u010dko sje\u0107anje na biskupa \u0160kvorca nazvao danima molitve i nade, radosti i zahvalnosti. Glazbeni obol euharistiji dao je mje\u0161oviti zbor \u017eupe sv. Ane.<\/span><\/p>\n

Otvorenje izlo\u017ebe<\/span><\/h4>\n

Sje\u0107anje na biskupa \u0160kvorca nastavljeno je i nakon mise otvorenjem izlo\u017ebe ne\u0107akinje biskupa \u0160kvorca Marice Jal\u0161ovec<\/strong> u galeriji Kri\u017eeva\u010dkoga likovnog kruga. Rije\u010d je o izlo\u017ebi 15 portreta poznatih duhovnih uzora, slikanih tehnikom ulja na platnu i u dimenzijama 50×40 cm. Recenziju je napisao te je o autorici i slikama govorio Valentin Pu\u017eevski<\/strong>, program otvorenja moderirao je umjetnik Zoran Homen<\/strong>, dok je samu izlo\u017ebu otvorio biskup Pozai\u0107. Autorica je izrazila zadovoljstvo \u0161to je njezina \u0161esta samostalna izlo\u017eba posve\u0107ena duhovnim autoritetima, me\u0111u koje je i rije\u010dima i slikom ubrojila svojega pokojnog ro\u0111aka Miju \u0160kvorca. Program je glazbeno obogatio Zbor mladih kri\u017eeva\u010dkih \u017eupa koji je otpjevao nadaleko poznatu pjesmu \u201eJa sam s vama” za koju je tekst napisao biskup \u0160kvorc.<\/span><\/p>\n

Znanstveni skup<\/span><\/h4>\n

Na znanstveni se skup \u201e\u017divot i djelo biskupa Mije \u0160kvorca” s raznolikim temama prijavilo 17 uglednih teologa i povjesni\u010dara, koji su gotovo svi i predstavili svoja istra\u017eivanja koja \u0107e se naknadno u cjelovitom opsegu mo\u0107i \u010ditati u zasebnom zborniku, uz koji \u0107e biti objavljen i dodatak: CD sa sa\u010duvanim govorima biskupa \u0160kvorca. U uvodnom su dijelu pozdrave nazo\u010dnima uputili predstavnici organizatora: uime doma\u0107ina Kri\u017eev\u010dana \u017eupnik \u017dini\u0107, gradona\u010delnik Branko Hrg<\/strong> i predsjednica Povijesnoga dru\u0161tva Katarina \u010cavlek<\/strong>, uime Filozofskoga fakulteta Dru\u017ebe Isusove dekan Anto Mi\u0161i\u0107<\/strong> te uime Dru\u0161tva \u201eTkal\u010di\u0107” tajnik Stjepan Razum<\/strong>.<\/span><\/p>\n

U radnome je dijelu najprije rodnu \u017eupu biskupa \u0160kvorca sv. Petra u Svetom Petru \u010cvrstecu blizu Kri\u017eevaca predstavio tamo\u0161nji \u017eupnik Jakov Golomei\u0107<\/strong>.<\/span><\/p>\n

Nastavio je, govore\u0107i o djetinjstvu i \u0161kolovanju Mije \u0160kvorca, Ivan Pekli\u0107<\/strong>. Podsjetio je da je Mijo ro\u0111en 1. rujna 1919. u selu Ru\u0161evcu (umro je 15. velja\u010de 1989. u Zagrebu) u selja\u010dkoj obitelji te da je najranije dane provodio u pomaganju na poljoprivredi te dje\u010djim igrama. Osnovnu je \u0161kolu, redovito s odli\u010dnim uspjehom, nastavio je Pekli\u0107, zavr\u0161io u Sv. Petru \u010cvrstecu i Ve\u0107eslavcu, ni\u017ee razrede Nadbiskupske klasi\u010dne gimnazije na \u0160alati u Zagrebu, a vi\u0161e u Travniku gdje je i maturirao. Godine 1938. u\u0161ao je u novicijat Dru\u017ebe Isusove, studirao filozofiju i teologiju, a za sve\u0107enika je zare\u0111en 1. srpnja 1948. u bazilici Srca Isusova u Zagrebu. Pekli\u0107 je istaknuo da je mladi isusovac \u0160kvorc djelovao u gimnaziji na \u0160alati, u Palmoti\u0107evoj ulici i na Filozofsko-teolo\u0161kom institutu Dru\u017ebe Isusove na Jordanovcu te da je predavao retoriku i filozofiju, bio poznat kao izvrstan retori\u010dar i vjerou\u010ditelj mladima.<\/span><\/p>\n

Biskupov ne\u0107ak povjesni\u010dar \u0110uro \u0160kvorc<\/strong> ukratko je predstavio uistinu opse\u017enu bibliografiju pokojnoga biskupa. Istaknuo je da je biskup intenzivno pisao i objavljivao tijekom cijeloga svojeg \u017eivota, pobrojio je i brojna glasila u kojima je objavljivao te istaknuo da je biskup \u0160kvorc publicirao 396 djela i nekoliko monografija.<\/span><\/p>\n

O dnevnicima biskupa \u0160kvorca od vremena kada je zare\u0111en za biskupa, a to je bilo 1970. godine, govorio je Stjepan Razum<\/strong>. Predstavio je 16 svezaka s 5338 stranica ispisanih od sredine sije\u010dnja 1972. do kraja 1988. godine. Istaknuto je da je biskup \u0160kvorc u tim dnevnicima lijepim na\u010dinom, jasnim mislima i produhovljenim srcem ispisao tekstove koji predstavljaju prvorazredno svjedo\u010danstvo \u017eivota Zagreba\u010dke crkve tijekom dvaju desetlje\u0107a. Dnevnici su, \u010dulo se, djelomi\u010dno stradali u po\u017earu 1996., ali je glavnina, sre\u0107om, ipak ostala.<\/span><\/p>\n

Miroslav Akmad\u017ea<\/strong> podsjetio je na odnos komunisti\u010dkih vlasti prema biskupu \u0160kvorcu. Kazao je da je \u0160kvorc jo\u0161 kao isusovac zbog svojih propovijedi \u010desto bio na udaru komunisti\u010dkih represivni slu\u017ebi, da je prvi put uhi\u0107en i zatvoren 1954., te ponovno 1956., nakon \u010dega je skoro dvije godine proveo u zatvoru Stara Gradi\u0161ka. Istaknuo je da je po\u010detkom 1960. protiv \u0160kvorca ponovno pokrenut sudski postupak pa da se za njega zalo\u017eio nadbiskup \u0160eper ostaju\u0107i nepopustljiv u obrani crkvenih na\u010dela za koja se borio kardinal Stepinac.<\/span><\/p>\n

O \u0160kvor\u010devu vremenu zatvora i najte\u017eih optu\u017ebi detaljnije se \u010dulo iz referata Ivice Hrastovi\u0107a<\/strong>, dok je Ton\u010di Trstenjak<\/strong> progovorio o \u0160kvor\u010devu odnosu prema medijima. Podsjetio je da je o. \u0160kvorc 1967. godine osmislio novi predmet u filozofiji: evangelizacija kroz medije te da je sa 16 tematskih cjelina prvi put u jednoj crkvenoj visoko\u0161kolskoj ustanovi u Hrvatskoj predavao o medijima. Rekao je da je o. \u0160kvorcu najdra\u017ei medij bio film, a kada je od BKJ dobio zada\u0107u da organizira Vije\u0107e za tisak, da je do\u017eivio neo\u010dekivani otpor onda\u0161njih crkvenih djelatnika u tisku.<\/span><\/p>\n

O \u0160kvor\u010devoj ljubavi i lirskim zanosima prema Bla\u017eenoj Djevici Mariji, posebice vezano uz Marijinu godinu (Duhovi 1987. \u2013 Velika Gospa 1988.) govorio je \u017deljko Vegh<\/strong>. Filozofsku ostav\u0161tinu Mije \u0160kvorca predstavio je Anto Mi\u0161i\u0107<\/strong> rekav\u0161i da je ona pohranjena u 22 arhivske kutije, da ta ostav\u0161tina nije sustavno sre\u0111ena ni obilje\u017eena te da je tematski vrlo raznolika. O filozofima egzistencije u recepciji Mije \u0160kvorca, ponajprije prema \u0160kvor\u010devu djelu \u201eVjera i nevjera”, govorio je Ivan \u0160estak<\/strong>, dok je Ivan Koprek<\/strong> govorio o I. Kantu u \u0160kvor\u010devoj interpretaciji rekav\u0161i da se \u0160kvorc u svojoj intelektualnoj \u0161irini, na\u010ditanosti i vlastitoj refleksiji usprotivio Kantu zamjeraju\u0107i mu vjeru prosvjetiteljstva ili \u201eekscentri\u010dnu vjeru u razum i slobodu”.<\/span><\/p>\n

Ulogu biskupa \u0160kvorca ranije kao \u0161tovatelja, a kasnije i kao aktivnoga sudionika kauze za bla\u017eenog Ivana Merza u svojstvu predsjednika crkvenoga sudi\u0161ta protuma\u010dio je Bo\u017eidar Nagy<\/strong>, a o iskrenom predanju biskupa \u0160kvorca Kristu i njegovoj zauzetosti za Crkvu kroz sveobuhvatnu kristologiju \u201eIsus \u2013 Spasitelj. \u017divotni put i tajna osobe” te kroz knjigu \u201eJeruzalem ili Antiohija?” progovorio je Marijan Steiner<\/strong>.<\/span><\/p>\n

O \u0160kvorcu kao iznimnom govorniku i propovjedniku progovorio je, pustiv\u0161i i sa\u010duvanu snimku jednoga \u0160kvor\u010deva govora, Branimir Stani\u0107<\/strong>. \u201eBiskup je svoje propovijedi pripremao, znao je kome se obra\u0107a, resila ga je zaokru\u017eena misao, nije lutao u mislima, a fonetska je analiza pokazala \u0160kvor\u010devu blje\u0161tavost u glasu, namjerno sti\u0161avanje i mijenjanje boje glasa, promjenu brzine, sna\u017eno stilski obojen govor, patos, slu\u017eenje standardnim knji\u017eevnim jezikom i nepostojanje bilo kakvih govornih mana”, rekao je Stani\u0107 nazvav\u0161i biskupa \u0160kvorca govornikom argumentirane slike.<\/span><\/p>\n

Zaklju\u010dno je o \u0160kvorcu kao pjesniku govorio Vladimir Horvat<\/strong> rekav\u0161i da se dosad mislilo da je biskup tijekom \u017eivota napisao oko 40 pjesama, a da je on sam za ovu priliku prona\u0161ao oko 300 kvalitetnih \u0160kvor\u010devih pjesama, od kojih je vi\u0161e uglazbljeno i rado se pjeva.<\/span><\/p>\n

U raspravi je zaklju\u010deno da dr. Mijo \u0160kvorca kao svestrani intelektualac, erudit, sve\u0107enik, redovnik, biskup, propovjednik, filozof, pjesnik zaslu\u017euje i daljnju prouku za \u0161to je nu\u017eno sre\u0111ivanje arhiva i objedinjavanje gra\u0111e pohranjene kod otaca isusovaca i u nadbiskupijskom arhivu na Kaptolu. Tako\u0111er je istaknuta potreba objavljivanja mnogih biskupovih rukopisa koji bi predani javnosti, re\u010deno je, bili trajno oboga\u0107enje Katoli\u010dke Crkve u Hrvata.<\/span><\/p>\n\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Euharistijskim slavljem te otvorenjem izlo\u017ebe \u201ePortreti velikana vjere” Marice Jal\u0161ovec, ro\u0111ene \u0160kvorc u petak 2. listopada te cjelodnevnim znanstvenim skupom \u201e\u017divot i djelo biskupa Mije \u0160kvorca” u subotu 3. listopada, u Kri\u017eevcima su sve\u010dano spomenute 90. obljetnica ro\u0111enja i 20. godi\u0161njica smrti pomo\u0107noga zagreba\u010dkog biskupa Mije \u0160kvorca.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[22,19],"tags":[],"class_list":["post-2220","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-22","category-znanstveni-skupovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2220"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2220\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3495,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2220\/revisions\/3495"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}