{"id":3227,"date":"2016-10-28T11:40:45","date_gmt":"2016-10-28T11:40:45","guid":{"rendered":"http:\/\/novo.kranjcic.hr\/?p=3227"},"modified":"2016-10-28T11:40:45","modified_gmt":"2016-10-28T11:40:45","slug":"uz-cetrdesetu-godisnjicu-prijelaza-u-vjecnost-stjepana-kranjcica-1918-1968-svetac-stepincevskog-kova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/kranjcic.hr\/?p=3227","title":{"rendered":"UZ \u010cETRDESETU GODI\u0160NJICU PRIJELAZA U VJE\u010cNOST STJEPANA KRANJ\u010cI\u0106A (1918.-1968.). SVETAC STEPIN\u010cEVSKOG KOVA"},"content":{"rendered":"<p><strong>Stjepan Tomi\u0107<\/strong><\/p>\n<p><strong>Kana, godina XXXIX br. 4\/420, str 28 \u2013 29.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prije \u010detrdeset godina svoj Izlazak do\u017eivio je kri\u017eeva\u010dki \u017eupnik dr. Stjepan Kranj\u010di\u0107 \u010covjek izuzetne samodiscipline, stepin\u010devske svetosti i otpora prema komunisti\u010dkim napadima i presizanjima na crkveno tlo, podnio je bezbrojne batine (od kojih je na kraju i preminuo), ali usprkos svim mukama uvijek, doslovce u svakome trenutku dana ili no\u0107i, bio je na raspolaganju svojim vjernicima. Ni ki\u0161a, ni snijeg, ni vjetar, ni blato, ni tu\u010da &#8211; ni\u0161ta ga nije moglo zaustaviti u njegovu pje\u0161a\u010denju u planinarskim bakand\u017eama na vjeronauk ili misu u filijalnu crkvu, udaljenu i po dva sata hoda, ili pak u odla\u017eenju na ispovijedanje i pri\u010dest bolesnika, ili, jednostavno, u obvezni jednogodi\u0161nji (osim blagoslova ku\u0107a) posjet svim svojim \u017eupljanima. Poznavao je sve svoje vjernike po imenu i prezimenu, dobi, obrazovanju, poslu &#8211; kao pravi pastir izvodio je svoje ovce na pa\u0161u. Molio je po tri krunice na dan, dakako, uz redovito trosatno moljenje \u010casoslova, klanjao se po sat gotovo svake no\u0107i, ali bio i jako dobro obavije\u0161ten o kulturnim i teolo\u0161kim zbivanjima i u nas i u svijetu. Ostavio je neizbrisiv trag u kri\u017eeva\u010dkoj \u017eupi, pa stoga Kri\u017eev\u010dani i pokre\u0107u niz akcija, od simpozija i sli\u010dnih skupova do nastojanja da zapo\u010dne proces njegova progla\u0161enja slugom Bo\u017ejim.<\/p>\n<p>TKO JE DR. STJEPAN KRANJ\u010cI\u0106<\/p>\n<p>Stjepan Kranj\u010di\u0107 ro\u0111en je u Petrijancu 5. prosinca 1918. Majka mu je bila Mara, djevoja\u010dki Papec, a otac Josip Kranj\u010di\u0107. Bio je najmla\u0111e dijete iz brojne pobo\u017ene obitelji s desetero djece. Za sve\u0107enika ga je 6. lipnja 1943. zaredio nadbiskup Alojzije Stepinac. Mladu je misu slu\u017eio u Ozlju, gdje mu je \u017eupnikom bio stariji brat dr. Matija Kranj\u010di\u0107, koga su komunisti ubili 1945. godine.<\/p>\n<p>Najprije je (1943.-1945.) slu\u017ebovao kao kapelan u Po\u017eegi i u Zagrebu (1945.-1947. u \u017eupi sv. Marka). Kao sposoban, radi\u0161an, beskompromisan i neustra\u0161iv sve\u0107enik godine 1947. postaje tajnikom biskupa Franje Salisa-Seewisa. U te\u0161kim i opasnim godinama toga rada \u010dvrsto je dr\u017eao Stepin\u010devu liniju crkvene neovisnosti, posebno protiv sve\u0107eni\u010dkih udru\u017eenja. Kao sve\u0107enika izrazite Stepin\u010deve linije Udba ga 1950. godine izgoni iz Zagreba, te nare\u0111uje da ne smije boraviti bli\u017ee od 30 kilometara Zagrebu.<\/p>\n<p>Biskup Lach kod vlasti se zauzeo za Kranj\u010di\u0107a pa je ipak (1950.-1952.) smio, zbog pripreme doktorata, stanovati kod karmeli\u0107anki u Hrvatskom Leskovcu. Usput je pomagao i susjednom \u017eupniku, svojemu najve\u0107em prijatelju, Franji Kuhari\u0107u, koji je iz sv. Martina pod Oki\u0107em upravljao s vi\u0161e \u017eupa. Kuhari\u0107 i Kranj\u010di\u0107 zajedno su posje\u0107ivali nadbiskupa Stepinca, koji je u to doba iz lepoglavskog zatvora bio preba\u010den u Kra\u0161i\u0107. Disertaciju (Otkup pokroviteljstva u Zagreba\u010dkoj nadbiskupiji) pred komisijom Keilbach, Bak\u0161i\u0107, Cvitanovi\u0107 obranio je 31. svibnja 1952. na zagreba\u010dkome KBF-u.<\/p>\n<p>Iste godine postaje \u017eupnikom u Kri\u017eevcima, gdje se istakao nevjerojatnom pastoralnom revno\u0161\u0107u, karitativno\u0161\u0107u, dare\u017eljivo\u0161\u0107u, gostoljubivo\u0161\u0107u, duhovno\u0161\u0107u, skromno\u0161\u0107u, ponizno\u0161\u0107u i asketskim na\u010dinom \u017eivota. Pje\u0161ice je ili biciklom danomice obilazio \u017eupljane u gradu i na selu. Mise je, vjeronauke, svibanjske i listopadske pobo\u017enosti redovito dr\u017eao i u sredi\u0161tu \u017eupe i na filijalama. Sve je godine sa \u017eupljanima pje\u0161a\u010dio u Mariju Bistricu u oba smjera. Inzistirao je na sakramentu pomirenja pa je bio na raspolaganju \u017eupljanima tijekom cijeloga dana (i no\u0107i). Dr\u017eao je redovite duhovne obnove za okolne sve\u0107enike, koji su zbog njegove otvorenosti, srda\u010dnosti i iznimne gostoljubivosti, veoma rado dolazili u kri\u017eeva\u010dko \u017eupno sredi\u0161te.<\/p>\n<p>Nakon \u0161esnaest godina apsolutne zauzetosti za svoje vjernike na svim razinama \u017eivljenja, Stjepan Kranj\u010di\u0107 umire 10. travnja 1968. u pedesetoj godini \u017eivota od posijedica druge operacije tumora na mozgu u jednoj rimskoj poliklinici. Pokopan je na kri\u017eeva\u010dkom Gradskom groblju 16. travnja 1968. uz nevi\u0111en opro\u0161taj naroda i klera. Na sprovodu se okupilo oko stotinu sve\u0107enika te vi\u0161ekilometarska kolona o\u017ealo\u0161\u0107enih vjernika. I nakon 40 godina od njegove smrti vjernici ga smatraju sve\u0107enikom na glasu svetosti, a njegov je grob, bez ikakvih organiziranih pohoda, redovito oki\u0107en cvije\u0107em i svije\u0107ama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stjepan Tomi\u0107 Kana, godina XXXIX br. 4\/420, str 28 \u2013 29. &nbsp; Prije \u010detrdeset godina svoj Izlazak do\u017eivio je kri\u017eeva\u010dki \u017eupnik dr. Stjepan Kranj\u010di\u0107 \u010covjek izuzetne samodiscipline, stepin\u010devske svetosti i otpora prema komunisti\u010dkim napadima i presizanjima na crkveno tlo, podnio je bezbrojne batine (od kojih je na kraju i preminuo),&hellip; <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[63],"tags":[],"class_list":["post-3227","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-iz-tiska"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3227","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3227"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3227\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3228,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3227\/revisions\/3228"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3227"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3227"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/kranjcic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3227"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}