„Sv. Marko Križevčanin u javnim istupima zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca“ – predavanje je koje je u sklopu dvotjedne proslave svetkovine sv. Marka Križevčanina u križevačkoj konkatedrali Svetoga Križa na blagdan Male Gospe u ponedjeljak 8. rujna 2025. održao komunikolog s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta doc. dr. sc. Davor Trbušić.
Istaknuo je da su obojica, i Križevčanin i Stepinac, podnijeli mučeničku smrt, ne želeći pristati na zahtjeve kalvinističkih, odnosno komunističkih progonitelja te da su obojici kao zamjenu za odcjepljenje od Rima nudili povlastice: jednom materijalna dobra, a drugom tobožnju neovisnost, subvencije, plaće i posjede za svećenike. „I premda Stepinac nije umro nasilničkom smrću, iako bi se sustavni komunistički teror nad njim mogao tako okarakterizirati, on je baš kao i Križevčanin svoj ovozemaljski život završio s molitvom na usnama i vjerom u pobjedu Kristova evanđelja. Moglo bi se zaključiti da Stepinca i Križevčanina razdvaja različito vrijeme, ali mnogo snažnije povezuje i zbližava isti duh koji se očitovao u njihovu pastirskom djelovanju i koji se sažima u onoj sv. Ambrozija: Ubi Petrus, ibi Ecclesia. Gdje je Petar, ondje je Crkva“, naglasio je predavač i nadodao da kontekstualizacija sv. Marka Križevčanina u javnim istupima zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u većini slučajeva počiva na isticanju njegova mučeništva i svijetlog primjera hrvatskom narodu u vjernosti Katoličkoj Crkvi i Petrovoj stolici. „To se snažnije nego kod drugih javnih istupa očituje prije svega u Stepinčevoj okružnici posvećenoj sv. Marku 1935. godine, zatim na otvorenju župe koja nosi ime košičkog mučenika 1937., blagoslovu kamena temeljca 1940. i, konačno, prigodom blagoslova novoizgrađene crkve na zagrebačkoj Trešnjevci u prosincu 1941.“, objasnio je dr. Trbušić te predstavio poruke sv. Marka Križevčanina koje je u tim prigodama izdvajao i narodu predstavljao nadbiskup Stepinac. Posebno je govorio o Stepinčevu posjetu Križevcima u lipnju 1936., zatim o Stepinčevu zauzimanju za kanonizaciju Nikole Tavelića i Marka Križevčanina te o otvorenju župe bl. Marka Križevčanina na zagrebačkoj Trešnjevci u studenom 1937. „U Križevcima je Stepinac u propovijedi naglasio ‘da se u ljubavi prema Hrvatskoj ne da ni od koga natkriliti’, rečenicu koja će poslije poslužiti kao epitaf na njegovu grobu u zagrebačkoj katedrali“, podsjetio je predavač koji je okupljenima posvjedočio kako je zbog svog bavljenja Stepincem već doživio protivštine. Ispripovijedao je kako je studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i kako mu je na javnoj obrani teme eksplicitno rečeno da s temom o Stepincu neće doktorirati na tom fakultetu. Zato je morao upisati doktorat na Fakultetu hrvatskih studija gdje je doktorirao s temomom o Stepincu 2022. godine.
Na kraju je u ime organizatora predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ doc. dr. sc. Tanja Baran zahvalila predavaču, uputila okupljene na njegova mnoga zauzimanja oko prouke i javnoga govora bl. Stepinca te podsjetila da se održano predavanje uobličeno u znanstveni članak može pročitati u kapitalnoj znanstvenoj monografiji “Sveti Marko Križevčanin. Život i djelo“ koja je, u opsegu od dvadesetak članaka, objavljena prije tri godine u nakladi Glasa Koncila.
Predavanju je prethodilo misno slavlje koje je služio dekan Križevačkoga dekanata preč. Stjepan Soviček te poetsko-glazbeni recital „Svetom Marku Križevčaninu u čast“ koji su izveli tajnica Udruge „Dr. Stjepan Kranjčić“ Danijela Zagorec i zbor mladih križevačkih župa „Crisinus“.
