U organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Glasa Koncila i Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ u Križevcima u subotu 24. listopada 2026. održan je sedmi znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – Biblija u hrvatskoj baštini: književna, kulturna, iseljenička i psihosocijalna gledišta“.
Svečanost otvorenja započela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ naslovne docentice dr. sc. Tanje Baran koja je okupljenima predstavila Križevce kao iznimno snažno vjersko središte još iz davnina. Ispripovijedala je da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju višegodšnjega znanstvenoga ciklusa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ i nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“). Sudionike je pozdravila ravnateljica Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Marina Vidović Krušić, prof., kao izaslanik bjelovarsko-križevačkog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka pozdrave dobrodošlice uputio je dekan Križevačkoga dekanata križevački župnik Stjepan Soviček, a kao izaslanik predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića obratio se književni tajnik Matice prof. dr. sc. Vladimir Lončarević. U ime suorganizatora skupa okupljene je pozdravio pročelnik Odsjeka za kroatologiju Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Domagoj Brozović te direktor i glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. U ime Organizacijskog odbora znanstvenoga skupa govorio je predsjednik doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić. Glazbeno su uvodni program izvele sopranistica Marta Bradić i korepetitorica Eva Kirchmayer Bilić.
U radnom dijelu znanstvenoga skupa sudjelovali su znanstvenici iz više znanstveno-nastavnih ustanova. Cilj je bio potaknuti istraživanje nedovoljno poznatoga tē u povijestima hrvatske književnosti, znanosti i nastavi zanemarenoga dijela hrvatske književnosti sa željom premošćivanja umjetno stvorenih diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito. Skup je započeo pozvanim predavanjem Biblija i hrvatska usmena književnost uglednoga kroatista Stipe Botice. Prvu sesija otvorio je Danijel Labaš izlaganjem „Šarićeva Biblija“ – odjek madridskoga izdanja u Hrvatskoj reviji i doprinos Luke Brajnovića. Neven Drozdek govorio je o biblijskom nadahnuću velikoga hrvatskoga pjesnika u izlaganju Mijene religioznoga diskursa u pjesništvu Dragutina Tadijanovića: od egzistencijalnih traženja, preko metafizičkih pitanja, do molitvenoga govora. Judu Iškariotskog kao lajtmotiv u zbirci pjesama „Ispitivanje izdaje“ bunjevačkoga Hrvata Milovana Mikovića predstavila je Tamara Bodor. Romane hrvatskih spisateljica u drugoj je sesiji analizirala Monika Jurkovac u izlaganju Prikaz ljubavi i patnje u romanu „Čipke“ Štefe Jurkić i „Njezina sudbina“ Fedy Martinčić. Zlatko Vidačković osvrnuo se na dramsko stvaralaštvo u izlaganju Drama Božji čovjek Milana Begovića i njezina kritička percepcija, a sesiju je zatvorio Nikola Cik izlaganjem „Naiva riječi“ – književni prilog vjersko-informativnoga lista Podravski zvonici. Treću sesiju otvorio je Anđelo Maly predavanjem Knjiga o Esteri u Hrvatskom standardnom prijevodu Biblije. Uslijedilo je izlaganje Silvija Košćaka Između Golgote i oltara: biblijsko-liturgijska imaginacija Vinodolskoga zbornika (HAZU IIIa, 15). Kristijan Kuhar govorio je o Incipitima psalama u hrvatskoglagoljskim brevijarima, a sesiju je završio Vlatko Smiljanić izlaganjem Biblijska sastavnica u Dogodjajima svieta (1792.) Mirka Danijela Bogdanića. Posljednju sesiju otvorila je Tanja Baran predavanjem o biblijskim narativima u hrvatskoj tradicijskoj kulturi, dok je Ana Tereza Želinski nastavila izlaganjem Između normativnog religijskog ideala i življene prakse: religijska svakodnevica u zapisima Luke Lukića i biblijski model pobožnosti. Ovogodišnji skup zatvorin je muzikološkom temom u izlaganju Biblija kao nadahnuće hrvatskim skladateljima prve polovice 20. stoljeća Eve Kirchmayer Bilić.
U organizacijskom odboru simpozija bili su: nasl. doc. dr. sc. Tanja Baran, dr. sc. Tamara Bodor, (tajnica), izv. prof. dr. sc. Domagoj Brozović, prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, izv. prof. dr. sc. Vladimira Rezo, doc. dr. sc. Vlatko Smiljanić (predsjednik), Branimir Stanić, mag. comm. i Luka Tripalo, mag. pharm. Znanstveni skup održan je uz potporu Grada Križevaca. Radovi će biti recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2027. godine. Osmi znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ planira se za jesen 2028.
